Run

11.rujan.2001.: Bio je običan utorak, baš kao i danas.

utorak, 11.09.2007. u 11:18

wtcManhattan izgubio poznatu vizuru
Prije točno godinu dana, riječima "Danas je peta godišnjica napada na Ameriku. Od te 2001. svaki sljedeći 11. rujan neće biti kao onaj prethodni."- započeo sam post 11.rujan.2001: Jesmo li prevareni? Taj post, više kao članak, je moj daleko najčitaniji post na blogu. Bio je u nekim novinama, bio je forwarduša koja je kružila mailom i svakodnevno ga bar netko pročita. Ako još držite da je sve "čisto" što se tiče tih napada, promislite još jednom. Jeli moguće da zemlja poput Amerike, koja ima oši i uši diljem Svijeta jednostavno nije imala nikakve znakove upozorenja da bi se tako nešto moglo dogoditi. FBI, CIA; jesu se oglušili, jesu ih podcjenili, jesu li ignorirali znakove (jer tako nešto strašno planira se godinama)?

Sva ta i druga pitanja obrađena u mom prošlogodišnjem postu i dalje su otvorena i danas šest godina nakon što je Manhattan izgubio onu vizuru koju sam još kao klinac pamtio iz filmova. Hrpa nebodera i dva koja su bar tri puta veća od ostalih. Ta slika je sada dio povijesti, a nakon 11. rujna 2001. najbezbolnija promjena koja se dogodila je obavezno skidanje obuće i remenja na američkim aerodromima. Sve ostalo je po principu ko tebe kamenom ti njega kamenom duplo većim, a cijena toga su ljudski životi. Broj poginulih u Iraku je primjerice odavno premašio brojku poginulih u napadima 11. rujna.

wtc 1Bio je utorak, baš kao i danas
Sjećam se kao da je bilo jučer. 11. rujna bio je obični utorak, slučanosti li, baš kao i danas. Za mene ipak i ne tako obični, jer sam imao pismeni ispit i spremao usmeni iz predmeta čije bi mi polaganje omogućilo upis 2. godine. Nakon što sam oko 15 h čuo vijest na radiju, stao sam na papučicu gasa malo jače i brže bolje pohitao doma. Od kad sam došao doma pred TV, gledao sam te strašne slike sve do 1 iako sam rano tog istog jutra imao spomenuti ispit. Ispit je prošao OK, a u indeksu imam ocjenu dobar sa potpisom 11. rujna 2001. Teško pamtim naslove i radnje filmova netom odgledanih, da me netko pita što sam radio prije tjedan dana u ovo vrijeme- nema šanse da se sjetim, ali tog utorka sjećam se sa perfekcijom. Od rasporeda pokućstva u dnevnoj sobi kojeg svako malo mijenjam pa sve do radio stanice na kojoj sam prvi put čuo ovu vijest.

Skoro 6 godina nakon stojim na licu mjesta
I onda, skoro pa 6 godina nakon, stojim ja kraj "St. Paul's" kapelice (prva slika) koja je nekim čudom ostala čitava tik do ruševina WTC-a. Kraj kapelice nalazi se omaleno groblje. Pokušao sam iz memorije dozvati slike 11. rujna koje su se vrtile na CNNu i FOXu, ali nije išlo tako lako. Tone prašine, zvukovi zapomaganja ranjenih ljudi, sirene hitne pomoći... svega toga nije bilo da mi pomogne u rekonstruiranju toga dana u mojoj glavi. Naprotiv, bila je to jedna prosječna subota u donjem Manhattanu, kada je Wall street offline, kada su ulice relativno mirne, i kada su jedni zvuci kao i prašina oni koji dopiru iz velike WTC rupe, a stvaraju ih bageri i mješalice cementa koje ubrzano rade kako bi već 2011. Manhattan dobio novu vizuru. Nakon par minuta gledanja u galeriju slika koja je izložena posjetiteljima na uvid, shvatio sam da nikada u životu nisam stajao na mjestu gdje je u tako kratkom vremenu život izgubilo toliko (gotovo 2900) ljudi. Ono groblje kod kapelice uvećano za par stotina puta. Sjećam se nezaboravne slike sa TV-a kako je jedan čovjek bježeći od požara skočio sa 80 i nekojeg kata. Mislim si, pa to je bilo negdje ovdje. Na sekundu u glavi mi zaživile one slike od utorka prije 6 godina.

Ova kugla ili globus WTC globe je prije 11. rujna 2001. bila izložena na tadašnjem trgu između dva tornja, a danas kao jedina "preživjela" stoji kao spomenik u jednom od brojnih njujorških parkova i kraj nje gori vječni plamen. Opširniji tekst o 9/11 (sa zagonetnim udarom Leta 77 u Pentagon) napisan prije godinu dana pročitajte ovdje.